Otkrijte Lun
Mjesto Lun se nalazi na sjevernom vrhu poluotoka Lun koji se proteže od Novalje, od rta Gaja do rta Lun (krajnje sjeverne točke otoka Paga) na kojem se nalazi ruševina crkvice svetog Martina. Mnogi ga nazivaju samo Punta Luna.
Na Punti Luna nalazi se naselje, koje domaći od pamtivijeka zovu Selo. Naselje je u crkvenom i drugim pogledima središte Luna, te se ono samo često naziva Lun.
Ime Lun najvjerojatnije potječe od rimskog naziva za poluotok Ponta Lone ili Ponta Loni, pa se u kasnijem nazivu ispustilo ono Ponta (lat. rt), a koristi se za tri značenja : poluotok, naselje i župu (osnovanu 1870. godine).
Danas Lun (u širem smislu) ima deset naselja : Polje, Selo (Lun u najužem smislu), Stanišće, Gager, Dudići (Kaljac i Mulobedanj), Gurijel, Tovarnele (Porat), Mata, Jakišnica i Jadrišnica.
Područje Luna od Svetog Martina pa do Novalje je pripadalo Rapskoj općini od polovine 11. stoljeća. Taj teritorij je služio građanima Raba, najčešće njihovim plemićima, kao bogat pašnjak za njihovu stoku, najviše za ovce. Rapska općina i plemstvo praktički upravljaju Lunom do 1945. godine, a Rapska općina do 1992. godine.
Lun je bio vrlo slabo naseljen od 11. do 17. stoljeća. Na njemu su živjeli samo pastiri koji su čuvali ovce rapskih vlasnika, i to sezonski. Lun 1711. godine broji 25 stalno naseljenih stanovnika iz pet obitelji, 1831. godine ima 196 stanovnika u 18 obitelji, a 2011. godine 309 stanovnika. Lunjani su prošli tri velika vala iseljavanja iz Luna. Prvi val krajem 19. stoljeća i prva tri desetljeća 20. stoljeća, najviše u SAD i Argentinu. Drugi val između dva svjetska rata kada mlađi odlaze na izučavanje zanata, a po završetku ostaju po raznim gradovima Jugoslavije. Treći val je bio iza Drugog svjetskog rata, kada skoro svi odlaze na školovanje i odmah po njegovom završetku zapošljavaju izvan Luna.
Selo (Lun u najužem smislu)
Selo (Lun) najstarije je veće naselje u Župi. Točno naseljavanje u Selu teško je odrediti, ali vjerojatno nećemo pogriješiti ako za to odredimo početak 18. stoljeća, ili, najranije, kraj 17. stoljeća. Sve kuće Seljana tada su bile uzidane suhozidom iz dva razloga. Prvi što nije bilo novca za bolju gradnju. Gradnja se može obaviti bez majstora, a i material je besplatan. Drugi razlog je što na općinskom terenu nije bilo dozvoljeno graditi kuće maltom. Prva zgrada uzidana maltom i kamenom je bila crkva sv. Anđela čuvara 1738. godine. Prva privatna kuća u maltu u Selu je izgrađena 1787. godine.
Poslije Drugoga svjetskog rata mnogi Seljani prodaju kuće i sele se u Tovarnele. Za vrijeme Domovinskog rata napravljena je nova župna kuća. Kratku priču o naselju Selo (Lun) završit ćemo napomenom kako je u prošlosti u njemu bilo najviše 250 duša. Sada u Selu za stalno živi vrlo malo stanovnika, možda njih dvadesetak. A ipak je Selo još uvijek središte, osobito zato jer su tamo obje župne crkve (nekadašnja sv. Anđela čuvara i sadašnja sv. Jeronima), groblje, župnik i škola za niže razrede učenika iz Tovarnela i Luna (Sela).
Tovarnele (Porat)
Ime Tovrnele koristilo se na Lunu do kraja Drugog svjetskog rata, a onda je netko promijenio u Tovarnele. Tovarnele su mlađe naseljeno mjesto, ali ga nalazimo u mletačkim dokumentima, gdje se spominje kao druga luka (uz Novalju) na zapadnom dijelu otoka Paga. U Tovarnelama se nalazi i jedna stara građevina, koju nazivaju Taberna ili Oštarije. Lunjani navode strah od gusara kao razlog zašto su se kasno selili iz Sela na obalu mora. Prvi komad rive na Tovarnelama podigla je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca oko 1925. godine. Riva je povećana poslije Drugog svjetskog rata. Zadnja obnova rive je napravljena prije par godina.
U Tovarnelama je recepcija Vrtova lunjskih maslina, novi turistički ured s još nekim sadržajima, pošta, dućan, mlin za preradbu maslina, turistički uslužni objekti (restorani, pizzerija, caffe-bar i sl.). Izgrađeno je mnogo kuća, uglavnom za bavljenje turizmom.
Mata
Uz Tovarnele, Seljani su naselili i Matu. Danas tamo ima desetak kuća. Mata je ljeti atraktivno kupalište za turiste s cijelog Paga. Domaćeg stanovništva, koje cijelu godinu boravi na Tovarnelama i na Mati ima nešto više od 100 osoba.
Gospodarske djelatnosti
Od gospodarskih djelatnosti, uvijek je glavno bilo stočarstvo, odnosno ovčarstvo. Zbog ovaca je Lun naseljen i zbog ovaca je Lun opstao do danas. Druga grana je bila zemljoradnja., naročito vinogradarstvo. Iako je Pag otok soli i najpoznatiji po soli (te siru i čipki, naravno), Lun nikad nije imao koristi od soli i nikad nije bilo solane na njegovom području. Maslinarstvo se razvija od sredine 19. stoljeća i stalno je u usponu. Što se tiče maslina, godine 1937. obavljao se popis stabala za područje Župe Lun, gdje je tada bilo 80000 divljih i 20000 cijepljenih (navrnutih) stabala maslina. Ribarstvo se počelo razvijati u 20. stoljeću i danas je u opadanju.
Turizam
Danas je najjača gospodarska grana turizam, koji se počeo razvijati poslije 1960. godine i njemu je sve podređeno.
Tri temelja razvoja turizma su bili izgradnja mreže električne energije 1977.g., asfaltiranje ceste Novalja-Lun 1980. g. i izgradnja lokalne vodoopskrbne mreže 2004.g.
Kruna razvoja turizma je projekt Vrtova lunjskih maslina te hotel više kategorije, otvoren 2006. godine, pod imenom Luna u Jakišnici. Oni su podigli turističku ponudu za cijeli Lun.
